Kako djetetu omogućiti pravilan rast i razvoj

Međunarodni dan djeteta proslavili smo prije nekoliko dana, 20. studenog.

Dan je to kojim se obilježava potpisivanje najvažnijeg dokumenta koji regulira prava djece na svjetskom nivou, Konvencije o pravima djeteta, usvojene istog dana 1989. godine.

Konvencija je nasljednik Deklaracije o pravima djeteta usvojene 30 godina ranije, ali je značajnija od nje iz više razloga.

Dječja prava

Prvenstveno, Deklaracija o pravima djeteta ima samo moralnu snagu i ne obvezuje države potpisnice da ju poštuju ni na koji način osim moralno.

Pokazalo se kroz desetljeća koja su uslijedila da moralno ne znači mnogo i da dječja prava i dalje nisu priznata.

Konvencija o pravima djeteta, s druge strane, nalaže njeno poštivanje. Propisuje nadzor nad njenim provođenjem i propisuje da su njene odredbe jače su od nacionalnog prava zemalja potpisnica.

Drugim riječima, uvijek kada neko pravo djeteta nije na adekvatan način štićeno, država članica dužna ga je štititi jer ga propisuje Konvencija.

Slobodno se može reći da je Konvencija o pravima djeteta jedan od najvažnijih ikada donesenih propisa na globalnom nivou koji pokazuje društveni i civilizacijski napredak, kao i pomak prema jačanju demokracije i poštivanju ljudskih prava uopće.

Ako ijedan propis zaslužuje da ima svoj dan, onda je to sigurno Konvencija o pravima djeteta i njeni najvažniji štićenici, djeca.

Temeljna prava djece

Konvencija dijeli dječja prava u četiri skupine od kojih je svaka jednako važna.

1. Prava preživljavanja

Djeca su ljudi, to je jasno. Postavlja se pitanje zašto bi se njihova prava posebno štitila kad su temeljna ljudska prava štićena brojnim drugim dokumentima.

Odgovor je jednostavan, djeca su malena i ne mogu se sama štititi za razliku od odraslih ljudi. Oni nisu dovoljno psihički i emotivno zreli za to.

Zbog toga prvenstveno roditelji, a onda i sve nadležne institucije, trebaju preuzeti brigu o djetetu i njegovim potrebama.

U ovu skupinu spadaju primjerice prava na zdravstvenu zaštitu, prehranu ili životni standard.

2. Zaštitna prava

Djecu treba štiti od svega onog što bi moglo naštetiti njihovom razvoju i odrastanju.

Misli se tu na zaštitu od stradanja, progona, rata, ali i na zaštitu od konzumacije opojnih sredstava ili izrabljivanja njihovog rada.

3. Prava sudjelovanja

Maleni su, ali itekako imaju svoje mišljenje i moraju imati priliku da ga izraze.

Konvencija im osigurava upravo to, aktivno sudjelovanje u svojem okruženju u skladu s njihovom dobi i razvojem.

4. Razvojna prava

Posljednja u nizu, ali svakako ne i manje bitna su razvojna prava djece.

Kada smo djeci osigurali osnovne egzistencijalne uvjete i sigurnost, vrijeme je da im omogućimo i pravilan rast i razvoj, obrazovanje i kulturne aktivnosti.

To znači da moramo učiniti sve da razviju svoj puni potencijal. Djeca najbrže uče kroz igru koja je prilagođena njihovim potrebama.

Znatiželjom do znanja

Da, tu sve kreće. Dječja znatiželja nema kraja. Možda ste već ludi od stotina pitanja dnevno na koje vaši mališani traže odgovor. “Zašto se kotači vrte, zašto sunce sije, zašto vjetar puše, zašto ovo, zašto ono…”

Budite strpljivi i odgovarajte na svako to pitanje. Vaše dijete uči promatrajući, slušajući, zapitkujući.

Gdje nema znatiželje, nema ni napretka. A upravo im obrazovanje i znanje trebate pružiti, i vi i obrazovni sustav kao veliki dio njihovog odrastanja.

Kako? Kroz igru.

Dosada rađa kreativnost

Roditelji pokušavaju na sve načine zabaviti djecu, nagomilati im mnogo izvanvrtićkih ili izvanškolskih aktivnosti vjerujući da im time pružaju najviše što mogu.

Upravo suprotno, djeci ponekad treba biti dosadno. Iz dosade se rađa kreativnost.

Pametne male glavice smišljaju čime bi se mogli zaokupiti i vrlo brzo nađu neki novi način kojim se mogu igrati starom igračkom, izrezuju papiriće, crtaju ili jednostavno slažu nove oblike od svojih kockica.

Dosada je u dječjem svijetu poželjna.

Jedno od najvažnijih dječjih prava jest pravo na slobodno vrijeme. To slobodno vrijeme oni mogu utrošiti u onim aktivnostima koje su im najdraže, u igri.

Igra u skladu s dobi djeteta

Svaka životna dob vašeg mališana nosi drugačije potrebe.

U prvim mjesecima života dječju pažnju najviše zaokupljuju predmeti jakih boja. Bebama tada treba omogućiti plišane igračke koje mogu loviti ručicama i primicati ih licu.

U ranijoj vrtićkoj dobi dječaci pokazuju sve veći interes za autićima, kamionima ili radnim strojevima. Čine im se tako veliki i svemoćni.

Djevojčice obožavaju svoje lutke, brižno ih presvlače, češljaju ili spremaju njihovu kuću. Kućice za lutke u toj će dobi djeci omogućiti razvijanje osjećaja odgovornosti. Jednom će tako brinuti i o svojoj vlastitoj kući i obitelji.

Do školske dobi djeca kroz igru razvijaju socijalne vještine, motoriku, govor, rješavaju probleme, emocionalno sazrijevaju. Igra pozitivno utječe na sve aspekte njihovog života.

Omogućite svojoj djeci nesmetanu igru i uživajte u njihovom napretku.

 

Provjerite ponudu igračaka za djecu