Sigurnost djece u prometu

Najugroženiji u prometu su oni koji su nam u životu najbitniji, naša djeci. Posebno se to odnosi na školarce prvašiće koji, u većini slučajeva, prvi puta samostalno kroče nogostupom, prelaze pješačke prijelaze ili moraju razumjeti oznake na semaforima.

Najčešće, nažalost, stradavaju u blizini škola, vrtića ili dječjih igrališta zbog neprilagođene brzine ili nedovoljne pažnje vozača.

Djeca imaju uže vidno polje od nas

Djeca ne vide sve što vide odrasli, posebno ne vide opasnosti koje vrebaju sa svih strana. Oni su zaigrani i neoprezni i toga svi vozači u prometu moraju biti svjesni. Odgovornost je na njima.

Djeca imaju suženo vidno polje u odnosu na odrasle osobe pa često ni ne mogu uočiti automobil ili motor koji im se približava pod određenim kutem. Čak i ako ga vide, nisu u stanju procijeniti kojom brzinom se kreće pojedino vozilo, usporava li, staje ili nastavlja vožnju istom ili većom brzinom. Jednostavno nemaju dovoljno iskustva niti pažnje za to.

Opasna igra

Osim toga, zbog svoje razigranosti djeca ne čuju zvuk automobila koji im se približava, a najčešće se događa da tijekom igre neoprezno istrče s nogostupa na kolnik. Većinom su prilazi vrtićima i školama jasno označeni pa će savjesni vozači na tom dijelu ceste prilagoditi brzinu i biti na oprezu, međutim, djeca će i u bezazlenoj igri u vlastitom dvorištu neoprezno potrčati za loptom koja im se otkotrljala na kolnik.

Zato je važno djecu vrtićke i mlađe školske dobi uvijek imati na oprezu, a kad to niste u mogućnosti pokušati predvidjeti opasne situacije i učiniti sve da se to ne dogodi.

Savladavanje prometnih pravila

Djeca u školu kreću s navršenih sedam godina, neki i ranije. Većina roditelja će prvih dana pratiti svoje dijete u školu i dočekati ispred škole po završetku nastave. Međutim, roditelji su zaposleni i ne mogu dijete pratiti u školu tjednima dok se ne uvjere da je ono savladalo sva potrebna prometna pravila kako bi bilo sigurno. Zato je iznimno važno da se s lekcijama o sigurnom kretanju u prometnoj zoni počne što ranije, u vrtićkoj dobi. Jasno, djeci te dobi prometna pravila treba predstaviti kroz igru jer će ih na taj način najbolje savladati.

Nekoliko je najvažnijih pravila koje djeca trebaju usvojiti prije polaska u školu.

1. Držite se za ruke

Prije šeste godine života djeteta ne ispuštajte njegovu ruku kad hodate pored ceste. Djeca su neoprezna i lako mogu istrčati pred auto, zavrtjeti se, popiknuti ili pasti na kolnik. Ako imate njegovu ručicu sigurno smještenu u svojoj, moći ćete ga kontrolirati i spriječiti iznenadne kretnje.

Ujedno, dobra je to prilika da mu objasnite zašto ga držite za ruku, kojim je sve opasnostima na cesti izloženo i kako se mora ponašati u prometu. Kad osjetite da je vaš mališan porastao i možete imati povjerenja u njegove procjene, dozvolite mu da bude veliki na trenutak pa, na manje prometnoj cesti, hoda pored vas ne držeći vas za ruku.

2. Hodajte nogostupima

Pokažite djeci na vlastitom primjeru da se uvijek, kada god je to moguće, mora pješačiti nogostupima, da ne smiju hodati cestom gdje jure automobili i da se ona prelazi samo na obilježenom pješačkom prijelazu s posebnim oprezom.

Ako će vas dijete gledati da pretrčavate cestu izvan zebre kako biste si skratili put, očekujte da će i ono to raditi. A budite uvjereni da nije jednako pažljivo kao vi.

3. Crveno-žuto-zeleno-kreni

Jedna od najvažnijih lekcija koju djeca moraju savladati prije polaska u školu jest da crveno znači - stop! Pojašnjavanje značenja boja na semaforu ujedno je dobra prilika da vaše dijete savlada boje, a uz malo truda lako će savladati i što znači lijevo ili desno.

Naučite dijete da, čak i kada je zeleno svjetlo na semaforu, bude na oprezu i pogleda lijevo i desno i ne kreće preko ceste dok se nije uvjerilo da su automobili u oba smjera stali kako bi propustili pješake.

4. Oprezno s biciklistima i na parkinzima

Opasnost ne vreba samo od automobila ili motora već i od biciklista. Brzina koju dostižu u gradskoj vožnji može biti veća i od 30 km/h, a često biraju vožnju po nogostupima kao bi bili sigurniji.

Biciklisti su tihi i djeca ih ne čuju. Često istrčavaju s igrališta i u slučaju da ih udari biciklist mogu zadobiti teške ozljede.

Ista je stvar i s parkiranim automobilima koji se uključuju u promet. Djeca su malena i vozači ih ne vide vozeći unazad, a ako automobil nije opremljen parkirnim senzorima veća je vjerojatnost da će olako predvidjeti mogućnost da iza automobila prolazi dijete.

Nikad nije prerano krenuti s edukacijom o prometnim pravilima. Ne čekajte školu da ih djeca savladaju jer vaši anđeli moraju sigurno doći do škole, a vas neće uvijek biti pored njih da ih zaštitite. Uz nekoliko jednostavnih pravila ponašanja kojih se pridržavaju bit će sigurniji u prometu.

Provjerite ponudu igračaka za djecu