Pospremanje vaših mališana u krevet ranije navečer ima puno koristi za njih, a osim toga i vi ćete dobiti nekoliko sati za sebe.
Mnoga istraživanja pokazuju da "vitamin zzZZZ" vašoj djeci pomaže:
Spavanje je jedan od najvažnijih faktora koji pomaže u optimalnom razvoju i zdravlju djeteta, a nedostatak sna može prouzročiti smetnje u djetetovom tjelesnom i kognitivnom razvoju.
Zbog toga je potrebno mališane što ranije naviknuti na redoviti odlazak na spavanje u točno određeno vrijeme, bez obzira na aktivnosti prije spavanja.
Pročitajte šest najvažnijih činjenica zašto je spavanje ključno za razvoj vaših najmlađih.
Majka priroda pobrinula se da bebe prespavaju 50% vremena u dubokom snu, što je ključno za njihov pravilan rast i razvoj.
Vjerujemo da ste imali jutra kad vam se učinilo da je vaša beba narasla preko noći. Iznenadit će vas kad vam kažemo da ste bili u pravu. Istina je, hormon rasta prvenstveno se izlučuje tijekom dubokog sna. Istraživanja su pokazala da djeca koja imaju smanjen hormon rasta obično spavaju manje dubokim snom nego ostala djeca.
Ako vam mališan djeluje umornije i pospanije nego inače, a nema nikakvih drugih simptoma, vjerojatno se radi o iznenadnom rastu.
Postoji sve više dokaza da manjak sna kod djece uzrokuje prekomjernu težinu, a to počinje još u najranijem djetinjstvu.
Jedna zanimljiva studija provedena je na bebama starosti od tek dva tjedna. Roditelje su učili kako prepoznati razlike u bebinom plaču kada je gladna i kada je nešto drugo u pitanju. Tako su roditelji počeli smirivati bebe na drugi način, a ne hranjenjem kada one nisu bile gladne. Bebe su imale čvršći san, i nisu bile pretile.
Studija je pratila bebe kroz cijelu godinu, i dokazala da djeca zapravo mogu biti manje težine u prvoj godini života, a to utječe i na njihovu težinu u starijoj dobi.
Tijekom spavanja, djeca (i odrasli) proizvode proteine poznate kao citokini, na koje se tijelo oslanja prilikom borbe protiv infekcija, bolesti i stresa. Citokini, osim što su pravi borci, isto tako nas čine pospanima, što objašnjava zašto smo toliko umorni kada smo prehlađeni. Tako smo prisiljeni odmarati, što pomaže našem tijelu da se brže oporavi.
Premalo sna utječe na smanjenje broja citokina spremih za obranu.
Odrasli koji spavaju manje od sedam sati dnevno, imaju tri puta veću šansu da se prehlade kada su izloženi virusu nego oni koji spavaju osam sati i više. To su dokazale i studije provedene na tinejdžerima, pa su oni koji su više spavali, bili manje bolesni.
Dok nije provedeno puno istraživanja na mlađoj djeci, smatra se da nedostatak sna utječe na slabiji imunitet i kod njih.
Ako je vaše dijete u vrtiću ili školi okruženo prehlađenom djecom, omogućite mu koji sat više spavanja.
Djeca su nespretnija i impulzivnija kada ne dobiju svoju dozu sna, što je pravi mali recept za nezgode. Tako djeca školske dobi koja kraće spavaju (manje od devet sati), imaju veće šanse za ozljede koje zahtijevaju medicinsku intervenciju.
Djeca koja konstantno spavaju manje od 10 sati po noći do treće godine života, imaju veće šanse da im se razvije hiperaktivnost i impulzivnost do dobi od šest godina.
Ako dijete ima loše navike spavanja ili odbija spavati preko dana, ili mu je mrsko otići na spavanje prije 22 sata, roditelji će pretpostaviti da mu jednostavno ne treba mnogo sna. No to nije točno. Vjerojatnije je da dijete lišeno sna ima problem s hiperaktivnošću i da je preumorno kada dođe vrijeme za spavanje.
Vaše dijete izgleda mirno kad spava, ali kotačići u njegovom mozgu vrte se cijelu noć. Manjak sna čini dječji mozak manje efikasnijim. Uz dovoljno sna djeca obično koriste tri ili četiri područja mozga kako bi riješili neki zadatak.
Spavanje pomaže učenju djece svih dobnih skupina, a stručnjaci za obrazovanje pronalaze da drijemanje ima određenu čaroliju.
Naime, američki neuroznanstvenici na Sveučilištu u Massachusettsu testirali su skupinu od 40 mališana predškolske dobi igrom sličnom “Memoriji”. Djeca su u prvih tjedan dana spavala otprilike 77 minuta prije testiranja, a sljedeći tjedan su ih ostavili budnima. Kada nisu odspavali, zaboravili su 15% onoga što su naučili, a kada su rješavali isti zadatak poslije drijemanja, zapamtili su sve.
Djeca su postigla bolje rezultate ne samo neposredno nakon drijemanja već i kad su se probudili sljedećeg dana.
Preskakanje samo jednog sata noćnog sna tjedno može imati snažan efekt kada je u pitanju sposobnost koncentracije.
Nažalost, danas nije najlakši zadatak osigurati mališanima dovoljno sna, osobito kada roditelji rade duže ili djeca imaju razne aktivnosti poslije škole. Osim toga, danas su spavaće sobe pune elektronike koja odvlači pažnju i krade san.
Potrebno je razumjeti više o prednostima spavanja, što je zdrav san i što se događa kada djeca ne dobiju dovoljno kvalitetnog sna.
Činjenica je da djeca danas manje spavaju nego prije, a njihovo zdravlje samo će još više i nepovratno patiti ako nešto ne učinimo kako bismo vratili taj san.